Denver,07.18.2014. / 21. ramazan 1435.
Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, na nimetima i blagodatma kojima nas daruje. Salavat i selam na Allahova Poslanika, njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana.
Mi smo braćo danas u 21. danu mubarek mjeseca ramazana, u posljednjoj njegovoj trećini, za koju naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “آخِرُهُ عِتْقٌ مِنَ النِّيرَانِ” “Njegovaposljednjatrećinajeoslobađanjeodvatre!”
Zakoračili smo u zadnju desetinu ramazana, u hidžretskoj 1435 g., za koju je Muhammed, a.s., kazao: ”U posljednjih deset dana ramazana Allah dz.s. oprašta (grijehe) i onima koji su zaslužili džehennemsku kaznu.“Doista, ova zadnja desetina ramazana je najvrednija, a trebala bi da bude i najproduktivnija u smislu da brojne ibadete maksimalno povečamo i proširimo.
Itikjaf
Povlačenje u samoću od svakodnevnih ovosvjetskih poslova zadnjih deset dana ramazana u džamiji je vid krajnje pobožnosti. To je bila Poslanikova, a.s., redovna praksa što razumijemo iz rivajeta Aiše, r.a, koja kaže:”Poslanik, a.s., povlačio se u i’tikaf zadnjih deset dana ramazana sve do preseljenja na ahiret, a poslije su to činile njegove supruge radijallahu ‘anhunne.” (Buhari i Muslim)
Ebu Hurejre, r.a, prenosi: ”Allahov poslanik, a.s., obavljao je i’tikjaf u svakom ramazanu po deset dana, a u godini njegovog preseljenja na ahiret, u i’tikjafu je proveo dvadeset dana.” (Buhari) U tom smislu su i njegove rijeći: ”Džamija je kuća svakog pobožnjaka, a Allah je svakome onome kome džamija bude kuća, zagarantirao da će mu osigurati lijep život, obasuti ga Svojom milošću i pomoći mu da pređe Sirat-čupriju na putu ka Allahovu zadovoljstvu i Džennetu.” (Taberani i Bezzar)
U ovim hadisima se jasno ističe vrijednost zadnjih deset dana ramazana. Govorio je Poslanik a.s.:
”Ko ramazanske noći provede u ibadetu, klanjajući teravih namaze i druge nafile, vjerujući i nadajući se Allahovoj nagradi, biće mu oprošteni prošli grijesi.”
Najodabranija noć – Lejletul-Kadr
U cilju postizanja vrhunske pobožnosti, Poslanik, a.s., podsticao je traganje za lejletul-kadrom, u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana. Prenosi se od Aiše, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: ”Tražite Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.” (Buhari) ”Kada bi nastupila zadnja desetina ramazana, Allahov Poslanik, a.s., bi noć provodio u ibadetu, budio bi svoju porodicu i trudio se da ibadet bude što bolji.” (Buhari i Muslim)
Zadnjih deset dana bi savijao svoju postelju i odlagao je, a jednom prilikom je došao noću hazreti Alijinijoj i Fatiminoj kući, dok su oni spavali. Začudio se i rekao ELA TUSALLIJAN – ”Zar vas dvoje u ovo vrijeme ne klanjate?”
Slušajući Resulullaha kako govori o vrlinama zadnje dekade ramazana, majka pravovjernih hazreti Aiša ga je upitala: ”Allahov Poslaniče, šta misliš ako ja uvidim za neku od zadnjih deset noći da je Lejletul-kadr, šta da izgovaram? On joj je odgovorio: ”Uči: allahume inneke afuvvun tuhibbul afve fa’fu anni” – ”Gospodaru moj, Ti si Onaj koji praštaš, voliš praštanje, pa mi oprosti” (Tirmizi)
Druženje sa Kur’an i kerimom
”U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz pravog puta i razlikovanja dobra od zla.” (El-Bekare, 185)
Ovim ajetom se vjernicima stavlja na znanje da je ramazan mjesec Kur’ana, zbog čega oni trebaju glavninu tog mubarek mjeseca posvetiti upravo Kur’anu, onako kako je to Resuli ekrem činio. On je u ramazanu, više nego inaće, učio Kur’an i družio se s njim. Posebno je to radio od sehura do sabah namaza. “Džibrili-Emin dolazio je Vjerovjesniku, a.s., svake ramazanske noći, a on bi mu učio Kur’an.” (Buhari)
Buharija je takođe zabilježio predaju da je Alejhisselam posljednje godine svoga života pred Džebrailom proučio cijeli Kur’an dva puta. I, naš ramazan treba da budu u znaku Kur’ani kerima, u znaku učenja i slušanja, ponavljanja i učenja novih ajeta napamet, izučavanja njegovih značenja, usvajanja njegovih normi ponašanja i zalaganja za ostvarenje njegovih principa.
Uzvišeni je objavio: لَقَدْ أَنزَلْنَا إِلَيْكُمْ كِتَابًا فِيهِ ذِكْرُكُمْ أَفَلَا تَعْقِلُونَ “Mi vama Knjigu objavljujemo. U Njoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite.” (El-Enbija,10)
A Poslanik, a.s., poručio nam je: ”Kur’an, Kur’an, o muslimani! Čuvajte da vam ovo blago ne izmakne iz ruku! Znajte da vas Allah neće kazniti sve dok je Kur’an s vama.” ”Post i Kur’an ce se na sudnjem danu zauzeti za roba, pa ce post reci: ’Gospodaru, po danu mu nisam dao da jede i pije’ – a Kur’an ce reći: ’a ja mu nisam dao da spava – pa mu dozvoli da se za njega zauzmemo.” (Ahmed i Nesai)
Isto tako, rijeći su Poslanika a.s: ”Efdalul ’ibadeti kiraetul kur’ani. – ”Među najbolje ibadete spad učenjeKur’ana.” (Buhari)
Darežljivost – Sadekatu-l-fitr
Abdullah ibn Abbas, radijallahu ‘anhuma, pripovijeda: ”Vjerovjesnik, a.s., bijaše najdarežljiviji čovjek na,svijetu, a bio je opet najdarežljiviji u ramazanu, kada bi ga sretao Džibril, a sretao ga je svake noći,ramazana. Pred njim bi Vjerovjesnik, a.s., učio Kur’an i kad god bi ga susreo Džibril on bi bivao,darežljiviji od poslanog kišnog vjetra” (Buhari)
I govorio je: ”Najbolja sadaka (darežljivost) je ona u mjesecu ramazanu.”
Sadekatu-l-fitr je imovinsak dužnost – vadžib bogatijih muslimana, koja se izvršava tokom mjeseca ramazana – davanjem određene vrijednosti u novcu ili naturi, imovinski slabijim muslimanima, odnosno odgojno-obrazovnim zavodima i institucijama. Na osnovu teksta Kur’ana i hadisa, islamski pravnici su ovu dužnost svrstali u vadžibe – drugostepenu islamsku dužnost. Allah dž.š., je rekao: وَمَا أَنفَقْتُم مِّن شَيْءٍ فَهُوَ يُخْلِفُهُ وَهُوَ خَيْرُ الرَّازِقِينَ – Štogod vi podjelite, On će to nadoknaditi, On najbolje opskrbljuje.” (Sebe, 39)
Muhamed a.s. je rekao: ”Ramazanski post će biti zaustavljen između zemlje i neba, (i neće bitiprimljen) sve dok vjernik ne podjeli sadekatu-l-fitr.” Ovo znaći da post muslimana koji ne podjeli sadakatu-l-fitr neće biti primljen kod Allaha dž.š.
Sadekatu-l-fitr nije isto što i Zekat! Između ova dva ibadeta tj islamske dužnosti postoje dvije osnovne razlike: – Zekat se daje na kapital,(nisab za ovu godinu je $3.778,00) a sadekatu-l-fitr na osobe,(za svaku osobu u porodici se daje $10,00;$20,00 ili $50,00) – Zekat se može dati u toku cjele godien a sadekatu-l-fitr samo u toku ramazana, odnosno, prije klanjanja bajram namaza.
Ibn Abas je rekao: ”Božiji Poslanik naredio je sadekatu-l-fitr kao vid čiščenja od ružna i nepotrebnagovora i kao opskrbu potrebnima…” (Ebu Davud, Hakim i Ibn Madže)
”Ko dadne sadekatu-l-fitr prije bajram namaza, biće mu primljen kao takav, a ko ga dadne poslijeklanjanja bajram namaza, to mu se računa kao obična sadaka.” (Ebu Davud, Hakim i Ibn Madže) Na vrijeme udjelimo sadekatu-l-fitr, a očistimo i osigurajmo imetak zekatom!
Poštovani džema’ate,
Nismo sigurni da li će nas Allah, dž.š., počastiti dočekom još jednog ramazana pa da nam se pruži prilika da iznova zaradimo ono što se nudi u ramazanu. Zato, u preostalim mubarek danima i noćima povečajmo svoj ibadet, kako bismo postigli što više hajrata i primakli se milosti našeg Gospodara.
Molimo Allaha, dž.š., da nam ojača iman, i da naše ramazanske ibadete ukabuli
i u naša dobra djela upiše. Amin!